UVOD
Tijekom zadnjih nekoliko tjedana postali smo svjedoci medijske, društvene i političke kakofonije oko kriminalno-korupcijske afere i ekološke krize u Gospiću, koja se manifestira ogromnom bukom, velikom količinom informacija i diskursom koji se oslanja na teške riječi, prozivke i moralne ucjene. Ono što bi trebala biti privatna i osobna odluka svakog pojedinca, postaje razlog za međusobne svađe, difamacije i prijetnje.
Nesporazume i sukobe, dodatno potenciraju i pojedini ideološki pristrani mediji koji u svemu imaju i tržišni interes, ali i sama vlast, koja je politički, kadrovski i socijalno odgovorna za pretvaranje Like i drugih dijelova Hrvatske u odlagalište opasnog otpada za talijanske i druge kriminalne organizacije. Spoznaja da su tlo, zrak i pitka voda, postali ugroženi u Hrvatskoj i to ne zbog klimatskih promjena, nego radi beskrupulozne ljudske pohlepe, izaziva gorčinu i bijes u svakom hrvatskom čovjeku. U demokratskom društvu, u kojem borba za nacionalne interese neće početi, niti završiti 5. rujna u Zagrebu, bespredmetno je ikome govoriti kako da se postavi i što da čini, ali je neupitno da se zakopavanjem i skrivanjem opasnog otpada po Hrvatskoj i trovanjem hrvatskog tla, prešla ona granica koju hrvatski ljudi mogu dalje trpjeti.
Ovim putem pozivamo Vas, da neovisno o najavljenom prosvjedu koji ima svoje organizatore, svojim potpisom podržite naš proglas domoljubne i konzervativne Hrvatske kojim jasno definiramo hrvatske vrijednosti i nacionalne interese na području zaštite okoliša. Također, ako sudjelujete na prosvjedu, molimo vas da sa sobom ponesete hrvatske zastave
Marin Vlahović
U Zagrebu, 30. kolovoza 2026.
DOMOLJUBNE ISTINE U OTUĐENOM SVIJETU
Proglas povodom „Afere Lika“
Afera Lika jedna je od najjezivijih afera hrvatske povijesti i možda najveća ekološka katastrofa kojoj smo kao narod svjedočili. Kao takva, ona je još jednom objelodanila svu trulež prisutnu u aktualnom hrvatskom društveno-političkom poretku; poretku koji nije samo svakim danom sve otuđeniji od naroda, već i koji, kako predmetna afera pokazuje, hrvatsku državu teži pretvoriti u instrument u službi različitih interesnih skupina. Pitanje koje si, s tim na umu, moramo postaviti jest što naša domovina za nas zapravo predstavlja.
Dio današnje Hrvatske svoju zemlju očigledno prvenstveno promatra kao resurs za eksploataciju, bilo za nametanje raznih ideoloških novotvorina u njezino tkivo, bilo kroz doslovno uništenje njezinih prirodnih bogatstava. Hrvatska u tom smislu nije tretirana na način na koji zaslužuje; na način za kakav su se borili hrvatski branitelji krajem prošloga stoljeća te na način dostojan bogate hrvatske kulture, povijesti i baštine.
Mi, naime, na ovom tlu nismo od jučer. Hrvatska je zajednica koja nadživljuje pojedinca; svojevrsna neprekinuta nit koja povezuje one koji su ovom zemljom hodali prije nas, nas koji njome hodamo danas i one koji će njome hodati nakon nas. Ona stoga ne može biti tek politički projekt jednoga trenutka, niti prostor kojim se upravlja prema potrebama pojedine vlasti ili interesne skupine. Upravo u toj svijesti o kontinuitetu narodne zajednice počiva i naše shvaćanje domovine.
Etimološki korijen pojma domovina jest, naravno, dom (lat. domus, grč. domos). Čini se kako su naizgled suprotstavljeni kraci današnjih upravljačkih struktura zaboravili na osnovnu maksimu koja kaže da dom nije samo nešto čime upravljamo, već i nešto čemu pripadamo. Pripadnost pak podrazumijeva ukorijenjenost, poštovanje prema raznim povijesnim silnicama koje su oblikovale naš današnji dom i, prije svega, odgovornost prema onome što je sada ispred nas.
Ta svijest nužno sa sobom povlači i određeno poimanje čovjekova odnosa prema samome tlu i krajobrazu svoje domovine. Ako je Hrvatska zajednica koja nadživljuje pojedinca, onda ni njezina priroda ne može biti shvaćena kao puka materijalna podloga za ostvarivanje partikularnih interesa, ali niti kao bezlična masa koju valja što više obuhvatiti raznim birokratsko-tehnološkim zahvatima kako bi funkcionirala sukladno onome što današnje doba, u svim svojim zabludama, smatra učinkovitim ili ispravnim.
Paradoks današnjice u tome je što s raznih globalnih i globalističkih instanci dobivamo servirane poruke o tobožnjoj brizi za okoliš i o nužnosti raznoraznih nameta kao posljedica te brige. Istovremeno, vidimo da ta rastuća odnarođena hiperstruktura ne uspijeva zaustaviti masovna odlagališta štetnoga otpada. Kako i bi, kad „problem Like“ njima ne predstavlja narušavanje njihova osobnog doma, već samo devijaciju unutar birokratskog sustava koju isti taj sustav može i mora poravnati. Dom je, međutim, više nego skup brojeva u nečijoj tablici, spremljenoj u birokratskom uredu tisućama kilometara udaljenom od Gospića, Otočca, pa i Zagreba.
Zbog svega toga, valja zajedničkim glasom zatražiti od onih kojima je dana mogućnost upravljanja našom državom da to čine na način koji Hrvatska zaslužuje. To prije svega znači prestanak bahatog bježanja od odgovornosti kada je riječ o ovoj aferi, ali i prestanak šutnje o drugim „Likama“ diljem Hrvatske. Znači i procesuiranje odgovornih za ovo masovno trovanje s kojime će se, nažalost, morati nositi i generacije koje dolaze. Kako to ne bi bila vaša jedina ostavština, apeliramo i na to da se konačno počnu zaustavljati nasrtaji raznih domaćih i stranih interesnih čvorišta na našu državu. Naša Hrvatska, naglašavamo, nije i neće odustati od vlastite suverenosti.
Naposljetku, zahtijevamo prestanak reduciranja naše domovine; doma naših djedova, nas i naše djece, na teren za upražnjavanje nečijih hirova. Hrvatska nije vaša, već vam je dano da privremeno njome upravljate. Mi vas pritom imamo pravo pozvati na odgovornost za to kako izvršavate danu vam ulogu. To sada i činimo.
Na nama je ostalima, kao sugrađanima jednog ponosnog narodnog bića, da svojim svakodnevnim odlukama uprizorujemo ono ophođenje kakvo očekujemo i od vladajućih; ophođenje dostojno Hrvatske kakvu i dalje sanjamo. Pokažimo se, dakle, pravom djecom hrvatske domovine.
Luka Goleš Babić
U Zagrebu, 30. kolovoza 2026.
Pridružite svoj potpis Proglasu na: POTPIŠI
POTPISNICI
Ime i prezime Institucija / Područje stručnosti / Sfera javnog djelovanja
Iva Alilović Magistar
Mirko Alilović Sportaš
dr. sc. Ivor Altaras Penda Sveučilišni profesor
Ivana Bandov Državna službenica
dr. sc. Vice John Batarelo Zaklada Vigilare
Grgur Belina FFZG
prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander Klinički psiholog, psihoterapeut
Željko Cvrtila Kriminalistika
Zvonimir Ćurković Branitelj, istaknuti pripadnik HOS-a
Josip Deur Poduzetnik
Davor Dijanović HKV, doktorand
Luka Drnić Povjesničar
dr. sc. Lea Dujić Rodić Podatkovna znanstvenica
Kristina Đolo Profesorica
Valentino Findrik Institut za kulturu mišljenja, doktorand
Alen Fućak Novinar
Luka Goleš Babić IT inženjer, kolumnist
Zdravko Gojanović Poduzetnik
dr. sc. Danijel Grgičin Biofizika
Dijana Kartelo Zeman Zdravstvo
dr. sc. Marina Katinić Pleić Novinarstvo, nastava, filozofija
Miho Katičić Društvene djelatnosti/udruge skrbi o osobama s invaliditetom
Andrija Klarić slobodnipodcast.hr
Filip Kuštro Glavni urednik narodno.hr
Kristina Leko Miočević Ekonomist
Mate Lukić Nezavisni političar
Gabrijel Lukić Udruga Mladi za Domovinu
Klara Lučić Privatno
Marko Martinjak Sportaš
Mateja Matanić Magistra edukacije engleskog i francuskog jezika
dr. sc. Ivana Pavić Liječnik
dr. sc. Bruno Petrušić Docat centar Split
Ivan Pokupec Profesor katehetike
Velimir Ponoš Društveni kroničar
dr. sc. Luka Popov Fizičar, publicist
Dubravka Rojc Mediji i izdavaštvo
Krešimir Rotim Povjesničar
Ivica Srakočić Poduzetnik
Luka Šarić Povijest/Mediji
Petar Šarić Sveučilište u Ljubljani, interdisciplinarno područje mediji i komunikacije, doktorand
Mario Šiško Lokalni vijećnik
Igor Štimac Sport
Igor Stiskalov Likovna umjetnost
dr. med. Borna Škibola Doktor medicine
dr. sc. Stjepan Štivić Bioetika
Matija Štahan Kultura i mediji
dr. sc. Tomislav Sunić Publicist
prof. dr. sc. Majda Tafra-Vlahović Certificirani konzultant održivog poslovanja
dr. med. Slobodan Varezić Liječnik
Ivan Vidović Magistar ekonomije / Predsjednik istarskog Mosta
Marin Vlahović Novinarstvo
dr. med. Herman Vukušić Liječnik/KBC Zagreb